LVLijec VjesnLijecnicki VjesnikLijec. Vjesn.0024-34771849-2177Croatian Medical AssociationLV-147-18710.26800/LV-147-5-6-2Original articleCOVID-19 u ordinaciji obiteljske medicine – iskustva i zapažanja tijekom pandemijeCOVID-19 in family practice – experiences and observations during the pandemichttps://orcid.org/0000-0002-7959-2090Gačina JazvićAnja1JugJuraj2Vrca BoticaMarija3CvetkovićIvica4BoticaIva5ŠpoljarićNives6Dom zdravlja Zagrebačke županijeDom zdravlja Zagreb – ZapadMedicinski fakultet Sveučilišta u ZagrebuSpecijalistička ordinacija obiteljske medicine dr. Ivica CvetkovićKlinički bolnički centar ZagrebDom zdravlja Zagrebačke županijeAdresa za dopisivanje: Anja Gačina Jazvić, univ. mag. med., https://orcid.org/0000-0002-7959-2090, Dom zdravlja Zagrebačke županije, e-pošta: anjagacina@gmail.com
0720250720251475-6187194Croatian Medical Association2025Croatian Medical AssociationThis is an open-access article distributed under the terms of the Creative Commons Attribution Non-Commercial No Derivatives (CC BY-NC-ND) 4.0 License.SAŽETAKUvod
U određenog dijela bolesnika simptomi COVID-19 mogu trajati dulje od četiri tjedna. Većina provedenih istraživanja odnosi se na bolesnike s teškim COVID-19 liječenim u bolničkim uvjetima. Stoga je cilj ovog rada istražiti značajke zbrinjavanja bolesnika s COVID-19 u okviru ordinacija obiteljske medicine te učestalost i karakteristike dugog COVID-a praćenjem u okviru ordinacija obiteljske medicine.
Metode
U trima ordinacijama obiteljske medicine na području grada Samobora provedena je retrospektivna analiza elektroničke medicinske dokumentacije pacijenata kojima je u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. travnja 2022. dijagnosticiran COVID-19 (brzim antigenskim testom [BAT] ili testom lančane reakcije polimerazom [PCR]). Izdvojeni su pacijenti koji su u razdoblju prikupljanja podataka razvili dugi COVID. Praćeni su od postavljanja dijagnoze do 1. travnja 2024. Bilježeni su podatci o vrsti i trajanju simptoma te varijable: težina COVID-19, cijepni status, dob, spol, komorbiditeti, učinjena obrada i propisani lijekovi. Logističkom regresijskom analizom utvrđeni su mogući rizični čimbenici za razvoj dugog COVID-a.
Rezultati
U istraživanju je nađeno 1.711 pacijenata s potvrđenim COVID-19, četvrtina svih osiguranika u trima ordinacijama obiteljske medicine uključenim u istraživanje. Pregledano je 39,57% pacijenata, 60,43% ih je savjetovano i praćeno putem telemedicinske konzultacije. Na hitni bolnički prijem upućeno je 5,79% pacijenata, a 3,62% ih je hospitalizirano. Blagi oblik bolesti utvrđen je u 84,92% pacijenata. Antibiotik je propisan u 7,36% pacijenata. Dugi COVID utvrđen je u 5,67% pacijenata. Najčešći simptomi dugog COVID-a bili su respiratorni, opći, kardiovaskularni i neurološki. Dugi COVID češće se javljao u pacijenata s težom kliničkom slikom i endokrinološkim komorbiditetima.
Zaključak
Četvrtina osiguranika u trima ordinacijama obiteljske medicine oboljela je od COVID-19, najčešće blagog oblika bolesti koji je najčešće bio liječen simptomatski telemedicinskim konzultacijama bez potrebe za upućivanjem u bolnicu. Dugi COVID, s učestalošću javljanja u 5,67% pacijenata s COVID-19, predstavlja novi izazov u radu liječnika obiteljske medicine.
SUMMARYIntroduction
In some patients with COVID-19 symptoms may persist for longer than four weeks. Most research undertaken involved patients with severe COVID-19 treated in hospital environment. The aim of this paper is to explore the characteristics of care for patients with COVID-19 in general practitioner (GP) practices and the prevalence and characteristics of long COVID within the framework of GP.
Methods
A retrospective analysis of electronic patient medical records was conducted across three GP practices in the town of Samobor, involving patients diganosed with COVID-19 (detected by a rapid antigen test [RAT] or a polymerase chain reaction [PCR] test) in the period between January 1, 2021 and April 30, 2022. The analysis was further narrowed to the patients who developed long COVID during the data collection period. Those patients were monitored from the point of diagnosis to April 1, 2024. Collected data included the type and duration of symptoms, as well as the following variables: severity of COVID-19, immunization status, age, gender, comorbidities, performed diagnostic procedures and prescribed medications. Logistic regression analysis identified possible risk factors for the onset of long COVID.
Results
The research population consisted of 1711 patients with confirmed COVID-19, which is one-quarter of the total number of patients in three GP practices. Thirty-nine point fifty-seven percent of patients were examined in a general practice environment, 60.43% received remote medical consultations. Five point seventy-nine percent of patients were referred to the emergency hospital department, and 3.62% were hospitalized. A mild form of infection was diagnosed in 84.92% of patients. Antibiotic treatment was prescribed to 7.36% of patients. Long COVID was diagnosed in 5.67% of patients. The most common long COVID symptoms were pulmonary, general, cardiovascular and neurological. Long COVID was more prevalent in patients with a severe clinical presentation and endocrine comorbidities.
Conclusion
COVID-19 was diagnosed in one-quarter of health insurance beneficiaries from three GP practices. In most cases, the infection was mild, with symptom-based treatment prescribed remotely and without the need for hospital referral. Long COVID, occurring in 5.67% of patients with COVID-19, poses a new challenge in the routine practice of general practitioners.
Prvi slučaj COVID-19, bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2, potvrđen je u Wuhanu, Kina, u prosincu 2019. godine. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je 11. ožujka 2020. proglasila pandemiju COVID-19. (1) Do 30. travnja 2022. u Hrvatskoj je dijagnosticirano 1.122.982 slučajeva COVID-19, od toga 15.835 umrlih osoba. (2) Klinička prezentacija može varirati od asimptomatske infekcije, blagih respiratornih simptoma gornjih dišnih puteva do multisistemne bolesti s visokim morbiditetom i mortalitetom. (3) Post-COVID-19 je kao klinički entitet opisan u proljeće 2020. godine, a njegova defincija varira, što pridonosi razlici u izučavanju prevalencije ovog sindroma. (4–8)
Definicija pojma „post-COVID-19“ prema Delphi konsenzusu SZO-a iz listopada 2021. godine uključuje „stanje u osoba s anamnezom vjerojatne ili dokazane infekcije SARS-CoV-2, obično tri mjeseca nakon početka simptoma COVID-19, koje traje najmanje dva mjeseca i ne može se objasniti alternativnom dijagnozom“. (9)
Prema smjernicama National Institute for Health (NICE), termin „dugi COVID“ koristi se za kliničku sliku koja ne može biti objašnjena drugom dijagnozom, a nastavlja se ili razvija nakon akutnog COVID-19. Dugi COVID uključuje produljeni COVID-19, koji podrazumijeva simptome i znakove bolesti koji se javljaju i traju u vremenu od 4 do 12 tjedana nakon akutnog COVID-19, i post-COVID-19 koji podrazumijeva simptome i znakove koji traju dulje od 12 tjedana. (10)
Patofiziologija dugog COVID-a je multifaktorijalna i mehanizam bolesti još nije u potpunosti razjašnjen, ali identificirano je nekoliko razvojnih puteva: perzistiranje viremije, imunosni poremećaj, disfunkcija mitohodrija, disfunkcija komplementa, protrombotska upala i poremećaj mikrobioma.
Dugi COVID je kompleksni multisistemni poremećaj koji ima više od 200 različitih učinaka na zdravlje i može zahvatiti više organskih sustava: kardiovaskularni, respiratorni, neurološki, endokrinološki, imunološki, gastrointestinalni i reproduktivni sustav. Zahvaća osobe različite dobi, spola, rase i zdravstvenog statusa. (11, 12) Simptomi dugog COVID-a preklapaju se s drugim učestalim simptomima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, što čini izazovnim postavljanje dijagnoze, a pritom nema jasnoga dijagnostičkog niti terapijskog postupka u pacijenata s dugim COVID-om. Istraživanja su definirala nekoliko skupina simptoma: slabost i nepodnošenje napora, pogoršanje simptoma nakon fizičkog ili mentalnog napora, gubitak daha pri naporu, promijenjen obrazac disanja, bol u prsima, simptome grla i glasa, autonomnu disfunkciju, neurokognitivnu disfunkciju, vrtoglavicu, gubitak njuha, nesanicu, simptome mentalnog zdravlja, bol u zglobovima. (13) Najčešće zabilježeni simptomi jesu slabost, umor, nedostatak zraka (14, 15), palpitacije (16), poremećaj spavanja, gubitak koncentracije (17), mijalgija i artralgija (18). Unatoč brojnim objavljenim izvješćima tijekom pandemije COVID-19, podatci vezani uz zbrinjavanje ovih bolesnika u ordinacijama obiteljske medicine u Hrvatskoj rijetko se pronalaze. Stoga je cilj ovog rada istražiti značajke zbrinjavanja bolesnika s COVID-19 u okviru ordinacija obiteljske medicine te učestalost i karakteristike dugog COVID-a praćenjem u okviru ordinacija obiteljske medicine.
Metode
Provedena je retrospektivna analiza pacijenata kojima je u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. travnja 2022. dijagnosticiran COVID-19 u trima ordinacijama obiteljske medicine. Izvori podataka su elektronička medicinska dokumentacija i slobodni zapis u elektroničkoj medicinskoj dokumentaciji. Istraživanje je provedeno u trima ordinacijama obiteljske medicine na području grada Samobora, koje skrbe za ukupno 6.303 osiguranika. COVID-19 je dijagnosticiran u pacijenata s kliničkom slikom, a potvrđen testom lančane reakcije polimerazom (PCR) ili brzim antigenskim testom (BAT). Ovisno o težini kliničke slike pacijenti s COVID-19 svrstani su u asimptomatski COVID-19 (testirani su pacijenti na temelju pozitivne epidemiološke anamneze), blagi (različiti simptomi i znakovi, ali ne nedostatak zraka, dispneja ili patološki rendgen pluća), umjereni (klinički ili radiološki znakovi zahvaćenosti donjih dišnih puteva uz saturaciju kisikom veću od 94%), teški (saturacija kisikom manja od 94%, respiratorna frekvencija veća od 30/min, plućni infiltrat zahvaća više od 50% pluća) i kritični COVID-19 (respiratorno zatajenje, septički šok, višestruko zatajenje organa). (19) Bilježeni su dob, spol i cijepni status pacijenata u trenutku oboljenja, učinjena obrada i lijekovi propisani od strane liječnika obiteljske medicine za vrijeme COVID-19 te komorbiditeti pacijenata svrstani prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB).
Izdvojeni su pacijenti koji su u razdoblju prikupljanja podataka razvili dugi COVID. Budući da je ovo istraživanje započelo 1. siječnja 2021., a Delphi konsenzus SZO-a o definiciji post-COVID-19 donesen je u listopadu 2021. godine (9) prema tada dostupnim podatcima iz literature (10), dugi COVID je u ovom radu definiran kao trajanje simptoma dulje od četiri tjedna od pojave inicijalnih simptoma. Izdvojeni su pacijenti koji su u elektroničkoj medicinskoj dokumentaciji imali zabilježenu MKB-10 dijagnozu U09 i U09.9, ali i oni pacijenti kod kojih se simptomi dugog COVID-a spominju u slobodnom tekstu elektroničke medicinske dokumentacije.
Pacijenti s dugim COVID-om praćeni su u razdoblju od postavljanja dijagnoze do 1. travnja 2024. godine. Pritom su bilježeni podatci o vrsti i trajanju simptoma. Simptomi su podijeljeni u: opće (umor, slabost, gubitak tjelesne mase, bolovi, artralgija, mijalgija, febrilitet), respiratorne (kašalj, zaduha), kardiovaskularne (bol u prsima, tahikardija, palpitacije, hipertenzija, hipotenzija, tromboza), neurološke (glavobolja, vrtoglavica, nesanica, zaboravljivost), dermatološke (osip, ispadanje kose) i otorinolaringološke simptome (promuklost, gubitak njuha i okusa).
Vrijednosti numeričkih varijabli prikazane su apsolutnim brojevima i njihovim postotnim udjelom u cjelokupnom uzorku. Učinjena su dva logistička regresijska modela. Prvim je provjerena povezanost ispitivanih varijabli i razvoja teškog oblika COVID-19, dok je drugim provjeren utjecaj ispitivanih varijabli na nastanak dugog COVID-a. Analiza je učinjena u programu MedCalc v.20.217.
Ovo istraživanje je odobrilo Etičko povjerenstvo Doma zdravlja Zagrebačke županije.
Rezultati
U istraživanje je uključeno 1.711 pacijenata s potvrđenim COVID-19 (27,14% osiguranika u tri ordinacije obiteljske medicine), 936 (54,71%) žena i 775 (45,29%) muškaraca. U 1.131 (66,10%) pacijenta bolest je utvrđena PCR testom, a u njih 580 (33,90%) BAT-om. Od svih ispitanika, 979 (57,22%) pacijenata nije cijepljeno niti jednom dozom cjepiva protiv COVID-19 (Table 1).
COVID 19 – epidemiological data
COVID 19
Svi (N = 1711)N (%)
Spol / Gender
Muškarci / Men
775 (45,29%)
Žene / Women
936 (54,71%)
Dobne skupine / Age groups
<18 godina / years
290 (16,94%)
18 – 35 godina / years
348 (20,34%)
36 – 50 godina / years
495 (28,93%)
51 – 65 godina / years
382 (22,33%)
>65 godina / years
177 (10,34%)
Ranije preboljenje COVID-19 / Previous COVID-19
Da / Yes
106 (6,19%)
Ne / No
1605 (93,81%)
Cijepni status / Immunization status
Nije cijepljen / Not vaccinated
979 (57,22%)
1 doza / dose
136 (7,95%)
2 doze / dose
456 (26,65%)
3 doze / dose
140 (8,18%)
Vrsta testa kojim je potvrđen COVID-19 / Type of test used to confirm COVID-19
BAT / BAT
580 (33,90%)
PCR / PCR
1.131 (66,10%)
Pregledano je 677 (39,57%) pacijenata, a 1.034 (60,43%) ih je savjetovano i praćeno putem telefonske konzultacije ili elektroničke pošte. Na hitni bolnički prijam upućeno je 99 (5,79%) pacijenata, a 62 (3,62%) ih je hospitalizirano. Radiološka (RTG) snimka pluća učinjena je u 183 (10,69%) pacijenta, a obrada laboratorijskih nalaza u 74 (4,32%) pacijenta (Figure 1).
Najčešći komorbiditeti prema klasifikaciji MKB-10 u pacijenata s potvrđenim COVID-19 jesu kardiovaskularne (I00-I99) i endokrinološke bolesti (E00-E90) (Figure 2).
Većina bolesnika, njih 1.453 (84,92%), imala je blagu kliničku sliku bolesti te je liječena simptomatski. Antibiotik je propisan u 126 (7,36%) pacijenata, antitusik u 201 (11,75%), a glukokortikoid u 53 (3,10%) pacijenta (Table 2).
COVID 19 – severity of clinical presentation and treatment
COVID-19
N = 1711N (%)
Težina bolesti / Severity of clinical presentation
Asimptomatska / Asymptomatic
33 (1,93%)
Blaga / Mild
1453 (84,92%)
Umjerena / Moderate
190 (11,10%)
Teška / Severe
32 (1,87%)
Vrlo teška / Very severe
3 (0,18%)
Propisani lijekovi / Prescribed medications
Antibiotik / Antibiotic
126 (7,36%)
Antitusik / Antitussive
201 (11,75%)
Glukokortikoid / Glucocorticoid
53 (3,10%)
Ostala simptomatska terapija/ Other symptomatic therapy
552 (32,26%)
Logističkom regresijskom analizom utvrđeno je da pacijenti s kardiovaskularnim bolestima imaju 6,2 puta veću šansu razviti teži oblik bolesti. Rizični čimbenici za razvoj teškog oblika bolesti su muški spol i necijepljenje (Table 3).
Logistic regression – influence of parameters on the development of a severe COVID-19 (N = 1711)
Dugi COVID utvrđen je u 97 (5,67%) pacijenata. U 63 pacijenta (64,95%) simptomi dugog COVID-a su trajali do 12 tjedana (produljeni COVID-19), a u 23 pacijenta (23,71%) dulje od 12 tjedana (post-COVID-19). Najčešće zabilježeni simptomi su respiratorni: 54 (55,67%) pacijenta, opći simptomi: 38 (39,17%) pacijenata, kardiovaskularni: 20 (20,62%) pacijenata i neurološki: 19 (19,59%) pacijenata (Table 4).
Long COVID – epidemiological data
Dugi COVID / Long COVID
N = 97N (%)
Da / Yes
97 (5,67%)
Ne / No
1614 (94,33%)
Trajanje simptoma / Duration of symptoms
<4 tjedna / weeks
29 (29,90%)
> 4 < 8 tjedana / weeks
13 (13,40%)
> 8 < 12 tjedana / weeks
21 (21,65%)
>12 tjedana / weeks <6 mjeseci / months
7 (7,22%)
>12 mjeseci / months
16 (16,49%)
Nepoznato / Unknown
11 (11,34%)
Simptomi dugog COVID-a / Symptoms of long COVID
Opći / General
38 (39,17%)
Neurološki / Neurological
19 (19,59%)
Kardiovaskularni / Cardiovascular
20 (20,62%)
Respiratorni / Pulmonary
54 (55,67%)
Dermatološki / Dermatological
6 (6,18%)
Otorinolaringološki / Otorhinolaryngological
6 (6,18%)
Dugi COVID češće se javljao u pacijenata s težom kliničkom slikom, dok dob, spol, cijepni status, ranije preboljen COVID-19 i upućivanje pacijenta u bolnicu nisu utjecali na razvoj dugog COVID-a. Također, dugi COVID je češće primijećen u pacijenata s endokrinološkim bolestima, dok drugi komorbiditeti nisu utjecali na njegov razvoj (Table 5).
Logistic regression – impact of parameters on the development of long COVID (N = 97)
Parametri / Parameters
OR [CI]
p
Spol / Gender
1,0005 [0,9665 – 1,0356]
0,9794
Dob / Age
1,0112 [0,9977 – 1,0249]
0,1046
Prethodno preboljenje COVID-19/ Previous COVID-19
0,9979 [0,8724 – 1,1415]
0,9758
Cijepni status/ Immunization status
0,8620 [0,6959 – 1,0690]
0,1762
Težina kliničke slike/ Severity of clinical presentation
U razdoblju istraživanja od 16 mjeseci najmanje 27,14% osiguranika triju ordinacija obiteljske medicine oboljelo je od COVID-19, dok je prema literaturi na razini Republike Hrvatske (RH) u promatranom razdoblju bilo 23,66% oboljelih stanovnika. (1, 20, 21) Prema podatcima iz ovog istraživanja manje od polovice pacijenata s potvrđenim COVID-19 bilo je fizički pregledano, a gotovo dvije trećine ih je savjetovano i praćeno putem telemedicinske konzultacije. Sukladno literaturi, bilježi se pad u broju medicinskih konzultacija i pregleda uživo u ordinaciji, a dolazi do povećanja broja konzultacija e-poštom i telefonskih konzultacija. (22, 23) Prema tada aktualnim preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) svi korisnici zdravstvene zaštite u slučaju postojanja simptoma respiratorne infekcije morali su najprije telefonski kontaktirati svojeg liječnika. Radi smanjivanja odgodivih ili nepotrebnih dolazaka u ordinaciju, u organizaciji rada bilo je potrebno povećati dostupnost telekomunikacije. Bilo je potrebno u telefonskom kontaktu evaluirati potrebu testiranja. Budući da dijagnozu nije bilo moguće postaviti bez mikrobiološkog testiranja, u uvjetima dostatnih kapaciteta sve simptomatske osobe su upućene na testiranje. (24) Sredstvima telekomunikacije obiteljski liječnici i medicinske sestre trijažirali su pacijente prema simptomima bolesti, duljini trajanja simptoma, prisutnim komorbiditetima, životnoj dobi i riziku od obolijevanja od teškog oblika bolesti te donosili odluku o potrebi za kliničkim pregledom pacijenata. Procjena težine kliničke slike u dijela pacijenata je donesena na temelju anamnestičkih podataka o simptomima bolesti (različiti respiratorni simptomi, ali odsutnost nedostatka zraka i dispneje). Timovi obiteljske medicine zbrinuli su većinu svojih pacijenata s COVID-19, budući da je sveukupno 5,79% pacijenata upućeno na hitni bolnički prijam, a 3,62% ih je hospitalizirano. Istraživanje je provedeno u županiji koja nema bolnicu pa su pacijenti ipak snažnije oslonjeni na kapacitete primarne zdravstve zaštite (PZZ). Postotak hospitaliziranih pacijenata prema literaturi se kreće od 2% do 10% slučajeva. (25) U ovom istraživanju u velikoj većini slučajeva, 84,92%, radilo se o blagom obliku COVID-19 koji nije zahtijevao liječenje. Za usporedbu, u literaturi se asimptomatski ili blagi oblik COVID-19 javljao u 56% slučajeva (16), a zajedno blagi i umjereni u 80 – 84% slučajeva. (26, 27)
Antibiotik je propisan u 7,36% pacijenata s COVID-19, što uvelike ovisi o znanju i stavovima liječnika koji je u tom trenutku radio u ordinaciji obiteljske medicine. Učestalost propisanih antibiotika u literaturi iznosi 27,3% u Južnoj Koreji, 37% u Ujedinjenom Kraljevstvu, tj. 3 – 18% u blagom do umjerenom, 74% u teškom i 88% u kritičnom obliku COVID-19. (27, 28) Nekolicina istraživanja za vrijeme pandemije COVID-19 bilježi pad u broju propisanih antibiotika, što se tumači činjenicom da su liječnici mogli identificirati etiološki uzročnik infekcije SARS-CoV-2. (22, 29–31)
U 2/3 pacijenata bolest je utvrđena testom PCR, a u njih 1/3 BAT-om. Na toliko velik broj pacijenata testiranih PCR testom utječe činjenica da u RH od 17. siječnja 2022. (posljednja 3,5 mjeseca ovog istraživanja) rezultate BAT-a provedene u ovlaštenim zdravstvenim ustavovama ili kod ovlaštenih privatnih zdravstvenih djelatnika više nije bilo potrebno potvrđivati testom PCR. (32) Iako su BAT-ovi manje osjetljivi u dijagnostici COVID-19 od testa PCR (33), njihova je nedvojbena prednost brzina i mogućnost izvođenja testa neposredno u ordinaciji liječnika obiteljske medicine. Jedan dio pacijenata bez simptoma ili s blagim simptomima koji su preboljeli COVID-19 nikada nije učinio niti test PCR niti BAT, zbog čega bi broj stvarno pozitivnih pacijenata mogao biti i veći.
U ovom istraživanju 57,22% pacijenata nije cijepljeno niti jednom dozom cjepiva protiv COVID-19. Na toliko nizak postotak cijepljenih pacijenata utječe i činjenica da je cijepljenje protiv COVID-19 u RH započelo nekoliko dana prije početka ovog istraživanja, 27. prosinca 2020. (34)
Dugi COVID
Dugi COVID utvrđen je u 97 (5,67%) pacijenata. Za usporedbu, u literaturi učestalost dugog COVID-a u pacijenata s blagim COVID-19 varira od 10% do 45%, dok u hospitaliziranih pacijenata doseže do 85%. (8, 16, 18, 35, 36) Procjena ukupne učestalosti dugog COVID-a u populaciji iznosi 6 – 7% u odraslih i 1% u djece. (11)
U ovom istraživanju nije utvrđena povezanost između upućivanja pacijenata u bolnicu i razvoja dugog COVID-a, dok je većina studija pokazala da je dugi COVID češći u hospitaliziranih pacijenata. (37) Na ovaj rezultat utječe mali broj hospitaliziranih pacijenata u našem istraživanju (3,62%).
Prema ovom istraživanju ne postoji povezanost između razvoja dugog COVID-a i cijepljenja, dok prema literaturi postoji mali ili nikakav zaštitni učinak u pacijenata cijepljenih jednom ili dvjema dozama cjepiva u odnosu na one cijepljene trima dozama. (38–40) Reinfekcija je rizični čimbenik za razvoj dugog COVID-a, čak i u osoba koje nisu razvile dugi COVID nakon prve infekcije virusom SARS-CoV-2. (41, 42)
U ovom istraživanju nije utvrđen utjecaj dobi ni spola na razvoj dugog COVID-a, dok se prema literaturi dugi COVID češće javlja u žena srednje životne dobi. (6, 18, 36, 38, 43, 44)
Prema zapažanju iz istraživanja pacijenti s endokrinološkim bolestima imaju dva puta veću šansu za razvoj dugog COVID-a. Povezanost s ostalim komorbiditetima nije utvrđena. Za usporedbu, u literaturi više od trećine pacijenata s dugim COVID-om ima ranije izražene komorbiditete: hipertenziju, šećernu bolest, kardiovaskularnu bolest, respiratornu bolest, pretilost. Prema literaturi hipertenzija je evidentirana u 35% pacijenata, a dijabetes u 26% pacijenata. (35) Prema literaturi među komorbiditete udružene s većim rizikom za razvoj dugog COVID-a ubrajaju se i benigna hiperplazija prostate, fibromijalgija, anksioznost, erektilna disfunkcija, depresija, migrena, multipla skleroza. (6)
U ovom istraživanju najčešće zabilježeni simptomi jesu respiratorni simptomi u 56% pacijenta, dok se prema podatcima iz literature dispneja javlja u 10 – 40% pacijenata. (6, 45) Opći simptomi zabilježeni su u 39% pacijenata, dok se u literaturi učestalost općih simptoma kreće od 17% u ambulantno liječenih do čak 72% u hospitaliziranih pacijenata. Prema literaturi opći simptomi su češći u pacijenata koji boluju od hipertenzije i šećerne bolesti, bez značajne razlike po spolu i dobi. (6, 45) Učestalost kardiovaskularnih simptoma u ovom istraživanju iznosi 21%, što je slično postotcima u literaturi. (6, 44) U ovom istraživanju neurološki simptomi su zabilježeni u 20% pacijenata, pri čemu iz literature znamo da se češće javljaju u nehospitaliziranih pacijenata, a njihova učestalost značajno pada cijepljenjem. (6, 44, 46)
S obzirom na različite definicije bolesti i klasifikaciju remisije i izlječenja, podatci u literaturi o oporavku od dugog COVID-a nekonzistentni su. Potpuni oporavak nakon dvije godine postiže se tek u 7 – 10% slučajeva. Neke manifestacije dugog COVID-a poput srčane bolesti, šećerne bolesti, encefalomijelitisa i autonomne disfunkcije kronična su stanja. (11)
U istraživanju nije korišten upitnik kojim bi se učinio aktivan probir na simptome dugog COVID-a, već su ih pacijenti sami trebali prijaviti liječniku. Postoji mogućnost da pacijenti nisu prijavili sve simptome niti su ih liječnici sve bilježili. Simptomi dugog COVID-a se preklapaju s drugim učestalim simptomima u ordinaciji obiteljske medicine – uključujući umor, slabost, nepodnošenje napora i kašalj, što čini zahtjevnim postavljanje dijagnoze dugog COVID-a. Neki simptomi (npr. gastrointestinalni i anksiozni simptomi) često su dio dugog COVID-a, ali rijetko im je pridružena ta dijagnoza. Problem bilježenja slučajeva dugog COVID-a opisan je i u literaturi, gdje je 6 – 20% simptoma udruženo s MKB-10 dijagnozom, a ostali su bilježeni u slobodnom tekstu. Prema literaturi, pacijenti starije životne dobi, žene i hospitalizirani koji prijavljuju simptome dugog COVID-a češće dobivaju i dijagnozu dugog COVID-a. (14, 16)
Ograničenja
Rezultati odražavaju rad liječnika obiteljske medicine na području grada Samobora i zbog dizajna studije ne mogu se primijeniti na RH. Podatci su prikupljeni retrospektivno na temelju medicinske dokumentacije pa postoji mogućnost da nisu zabilježeni svi slučajevi dugog COVID-a. Ograničenje studije je i problem medicinske dokumentacije, bilježenje simptoma koji potkrjepljuju dijagnozu dugog COVID-a, ekstrakcija podataka iz „slobodnog teksta“. U istraživanje nisu uključeni svi aspekti SZO-ove definicije dugog COVID-a, poput utjecaja na svakodnevno funkcioniranje.
Zaključak
U promatranom razdoblju od 1. siječnja 2021. do 30. travnja 2022. COVID-19 je dijagnosticiran BAT ili PCR testom u 1.711 pacijenata, što je činilo četvrtinu osiguranika u trima ordinacijama obiteljske medicine. Iz te skupine izdvojeni su pacijenti koji su u razdoblju prikupljanja podataka razvili dugi COVID, a praćeni su od postavljanja dijagnoze do 1. travnja 2024. Pacijenti s pozitivnim testovima s liječnicima su komunicirali telefonski ili e-poštom, prema tadašnjim naputcima županijskih epidemioloških stožera. Najčešće je bolest imala blažu kliničku sliku, a liječena je simptomatski. Bolesnici su rijetko bili upućeni na dodatnu dijagnostičku obradu ili hitni bolnički prijam; timovi obiteljske medicine samostalno su zbrinjavali najveći broj bolesnika s COVID-19. Dugi COVID razvilo je 5,67% oboljelih od COVID-19. Češće se javljao u onih s težom kliničkom slikom i endokrinološkim komorbiditetima. Brojne nepoznanice u dijagnostici i liječenju dugog COVID-a predstavljale su i danas predstavljajuju velik stručni i znanstveni izazov pa tako i u radu liječnika obiteljske medicine, gdje je dodatan problem bilo bilježenje i šifriranje simptoma dugog COVID-a pomoću MKB-10 i u slobodnom zapisu liječnika. Alati poput International Classification of Primary Care (ICPC) koji mapiraju preciznije simptome još se ne primjenjuju u Hrvatskoj. Rad je prikaz učinjenog u datim naputcima i okolnostima u obiteljskoj medicini.
POPIS KRATICA
BAT – brzi antigenski test
GP – general practitioner
HZJZ – Hrvatski zavod za javno zdravstvo
ICPC – International Classification of Primary Care
N – apsolutni broj
NICE – National Institute for Health
MKB-10 – Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema
OR – odds ratio
p – p vrijednost
PCR – test lančane reakcije polimerazom
RTG – radiološka
SZO – Svjetska zdravstvena organizacija
% – postotak
INFORMACIJE O SUKOBU INTERESA
Autori nisu deklarirali sukob interesa relevantan za ovaj rad.
INFORMACIJA O FINANCIRANJU
Za ovaj članak nisu primljena financijska sredstva.
LITERATURAWHO. Coronavirus disease (COVID-19) pandemic. [Internet]. Dostupno na: https://www.who.int/emergencies/diseases/novel-coronavirus-2019 [Pristupljeno 17. lipnja 2024.]Worldmeter koronavirus. Hrvatska. [Internet]. Dostupno na: https://www.worldometers.info/coronavirus/country/croatia/ [Pristupljeno 1. prosinca 2022.]RobbaCBattagliniDPelosiPRoccoPR. Multiple organ dysfunction in SARS-CoV-2: MODS-CoV-2.Expert Rev Respir Med. 2020;14(9):865–8. 10.1080/17476348.2020.177847032567404HendersonADButler-ColeBTazareJTomlinsonLMarksMJitMKlinički zapis dugog COVID-a u primarnoj zdravstvenoj zaštiti 2020–2023 u kohortnoj skupini od 19 milijuna odraslih.EClinicalMedicine. 2023;72:102638. 10.1016/j.eclinm.2024.10263838800803VanceHMaslachAStonemanEHarmesKRansomASeaglyKAddressing Post-COVID Symptoms: A Guide for Primary Care Physicians.J Am Board Fam Med. 2021;34(6):1229–42. 10.3122/jabfm.2021.06.21025434772779PavliATheodoridouMMaltezouH. Post-COVID Syndrome: Incidence, Clinical Spectrum, and Challenges for Primary Healthcare Professionals.Arch Med Res. 2021;52(6):575–81. 10.1016/j.arcmed.2021.03.01033962805ShinJY. Long COVID or post-COVID-19 syndrome: putative pathophysiology, risk factors, and treatments View supplementary material Long COVID or post-COVID-19 syndrome: putative pathophysiology, risk factors, and treatments.Infect Dis.2021;53(10):737–54. 10.1080/23744235.2021.1924397van KesselSAOlde HartmanTCLucassenPJaarsveldC. Post-acute and long-COVID-19 symptoms in patients with mild diseases: a systematic review.Fam Pract. 2022;39(1):159–67. 10.1093/fampra/cmab07634268556World Health Organization. A clinical case definition of post COVID-19 condition by a Delphi consensus, 6 October 2021. COVID-19: Clinical care. [Internet] Dostupno na: https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/345824/WHO-2019-nCoV-Post-COVID-19-condition-Clinical-case-definition-2021.1-eng.pdf [Pristupljeno 19. ožujka 2025.]National Institute for Health and Care Excellence. COVID-19. [Internet]. Dostupno na: https://www.nice.org.uk/guidance/ng188/chapter/1-Identification [Pristupljeno 1. srpnja 2024.]Al-AlyZDavisHMcCorkellLSoaresLWulf-HansonSIwasakiACOVID science, research and policy.Nat Med. 2024;30(8):2148–64. 10.1038/s41591-024-03173-639122965HoffmannKStinglMO’MahonyMIUntersmayrE. A Practical Approach to Tailor the Term Long COVID for Diagnostics, Therapy and Epidemiological Research for Improved Long COVID Patient Care.Infect Dis Ther. 2024;13(9):1921–8. 10.1007/s40121-024-01025-x39127990GreenhalghTSivanMDelaneyBEvansRMilneR. Long covid-an update for primary care.BMJ. 2022;378:e072117. 10.1136/bmj-2022-07211736137612M OliveiraACoelhoCLourençoFPintoIAtabãoJCabritaFLong COVID Symptoms in Non-Hospitalised Patients: A Retrospective Study.Acta Med Port. 2023;36(10):618–30. 10.20344/amp.1956637643476MarjenbergZLengSTasciniCGargMMissoKEl Guerche-SéblainCRisk of long COVID main symptoms after SARS-CoV-2 infection: a systematic review and meta-analysis.Sci Rep. 2023;13(1):15332. 10.1038/s41598-023-42321-937714919ShahADSubramanianALewisJDhallaSFordEHaroonSLong Covid symptoms and diagnosis in primary care: A cohort study using structured and unstructured data in The Health Improvement Network primary care database.PLoS One. 2023;18(9):e0290583. 10.1371/journal.pone.029058337751444AlkodaymiMSOmraniOAFawzyNAShaarBAAlmamloukRRiazMPrevalence of post-acute COVID-19 syndrome symptoms at different follow-up periods: a systematic review and meta-analysis.Clin Microbiol Infect. 2022;28(5):657–66. 10.1016/j.cmi.2022.01.01435124265MoyFMHairiNNLimERJBulgibaA. Long COVID and its associated factors among COVID survivors in the community from a middle-income country-An online cross-sectional study.PLoS One. 2022;17(8):e0273364. 10.1371/journal.pone.027336436040960Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Smjernice za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19) [Internet]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2021/11/Smjernice-za-lijecenje-oboljelih-od-koronavirusne-bolesti-2019-COVID-19-verzija-8.pdf [Pristupljeno 3. prosinca 2022.]Državni zavod za statistiku. Procjena stanovništva Republike Hrvatske u 2022. [Internet]. Dostupno na: https://podaci.dzs.hr/2023/hr/58063 [Pristupljeno 15. studenog 2024.]Hrvatski zavod za javno zdravstvo. COVID-19 – Priopćenje prvog slučaja. [Internet]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/covid-19-priopcenje-prvog-slucaja/ [Pristupljeno 15. studenog 2024.]Romaszko-WojtowiczATokarczyk-MalesaKDoboszynskaAGlińska-LewczukK. Impact of COVID-19 on antibiotic usage in primary care: a retrospective analysis.Sci Rep. 2024;14(1):4798. 10.1038/s41598-024-55540-538413799JugJHodakK. Changes in family practice work management in Zagreb due to the COVID-19 pandemic.Fam Pract. 2023;40(4):531–7. 10.1093/fampra/cmad07737499185Hrvatski zavod za javnog zdravstvo. Koronavirus – najnovije preporuke. [Internet]. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/koronavirus-najnovije-preporuke/ [Pristupljeno 20. ožujka 2025.]GoodwinATThompsonJHallI. Evaluation of outpatient treatment for non-hospitalised patients with COVID-19: The experience of a regional centre in the UK.PLoS One. 2023;18(3):e0281915. 10.1371/journal.pone.028191536920896Blazey-MartinDBarnhartE. Gillis Joseph, Andujar G. Primary Care Population Management for COVID-19 Patients.J Gen Intern Med. 2020;35(10):3077–80. 10.1007/s11606-020-05981-132720239ChoiYKangMShinDHJungJChoiSKimNHAntibiotic Prescription in Patients With Coronavirus Disease 2019: Analysis of National Health Insurance System Data in the Republic of Korea.J Korean Med Sci. 2023;38(25):e189. 10.3346/jkms.2023.38.e18937365725SmithAGWilberERebolledoPSharpJKandiahSGraciaaD. Low rates of antibiotic use among ambulatory patients with coronavirus disease 2019 (COVID-19).Antimicrob Steward Healthc Epidemiol. 2022;2(1):e62. 10.1017/ash.2022.1735601658MorkemRSmithGKnightBWongSBarberD. Understanding the impact of COVID-19 on antibiotic use in Canadian primary care: a matched-cohort study using EMR data.Antimicrob Resist Infect Control. 2024;13(1):76. 10.1186/s13756-024-01434-038997756MonzaniAMinelliGRabboneI. Reduced burden of antibiotic prescription in an italian pediatric primary care clinic during the first wave of COVID-19 pandemic: a shot in the arm for antimicrobial resistance?Ital J Pediatr. 2023;49(1):40. 10.1186/s13052-023-01444-536978101NiemenojaOTaalasA. Taimela Simo, Bono P, Huovinen P, Riihijärvi S. Time series analysis of the incidence of acute upper respiratory tract infections, COVID-19 and the use of antibiotics in Finland during the COVID-19 epidemic: a cohort study of 833 444 patients.BMJ Open. 2022;12(1):e046490. 10.1136/bmjopen-2020-04649035105608Ministarstvo zdravstva. Testiranje brzim antigenskim testom (BAT) – uputa. [Internet]. Dostupno na: https://www.ipt.hr/Data/Sites/1/downloads/medo/bat-testiranje-u-pzz--uputa-13.01.2022.pdf [Pristupljeno 6. studenog 2024.]Cascella M, Rajnik M, Aleem A, Dulebohn SC, Di Napoli R. Features, Evaluation, and Treatment of Coronavirus (COVID-19) [Internet]. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK554776/ [Pristupljeno 6. studenog 2024.]Vlada Republike Hrvatske. Početak cijepljenja protiv bolesti COVID-19 u Hrvatskoj. [Internet]. Dostupno na: https://vlada.gov.hr/vijesti/pocetak-cijepljenja-protiv-bolesti-covid-19-u-hrvatskoj/31139?lang=hr [Pristupljeno 6. studenog 2024.]DonnachieEHapfelmeierALindeKTauscherMGerlachRGreisselAIncidence of post-COVID syndrome and associated symptoms in outpatient care in Bavaria, Germany: a retrospective cohort study using routinely collected claims data.BMJ Open. 2022;12(9):e064979. 10.1136/bmjopen-2022-06497936137635Sk Abd RazakRIsmailAAbdul AzizASuddinLAzzeriASha’ariN. Post-COVID syndrome prevalence: a systematic review and meta-analysis.BMC Public Health. 2024;24(1):1785. 10.1186/s12889-024-19264-538965510HendersonADButler-ColeBTazareJTomlinsonLMarksMJitMClinical coding of long COVID in primary care 2020–2023 in a cohort of 19 million adults: an OpenSAFELY analysis.EClinicalMedicine. 2024;72:102638. 10.1016/j.eclinm.2024.10263838800803OseDJGardnerEMillarMCurtinAWuJZhangMA cross-sectional and population-based study from primary care on post-COVID-19 conditions in non-hospitalized patients.Commun Med. 2024;4(1):230. 10.1038/s43856-024-00661-139528716WatanabeAIwagamiMYasuharaJTakagiHKunoT. Protective Effect of COVID-19 Vaccination Against Long COVID syndrome: A Systematic Review and Meta-Analysis.Vaccine. 2023;41(11):1783–90. 10.1016/j.vaccine.2023.02.00836774332CatalàMMercadé BesoraNKoldeRTrinhNRoelEBurnEThe effectiveness of COVID-19 vaccines to prevent long COVID symptoms: staggered cohort study of data from the UK, Spain, and Estonia.Lancet Respir Med. 2024;12(3):225–36. 10.1016/S2213-2600(23)00414-938219763Kuang S, Earl S, Clarke J, Zakaria D, Demers A, Aziz S. Experiences of Canadians with long-term symptoms following COVID-19. Statistics Canada. [Internet]. Dostupno na: https://publications.gc.ca/collections/collection_2023/statcan/75-006-x/75-006-2023-15-eng.pdf [Pristupljeno 6. studenog 2024.]BoweBXieYAl-AlyZ. Acute and postacute sequelae associated with SARS-CoV-2 reinfection.Nat Med. 2022;28(11):2398–405. 10.1038/s41591-022-02051-336357676SubramanianANirantharakumarKHughesSMylesPWilliamsTGokhaleKSymptoms and risk factors for long COVID in non-hospitalized adults.Nat Med. 2022;28:1706–14. 10.1038/s41591-022-01909-w35879616BouzaEArangoCMorenoCGraciaDMartínMPérezVImpact of the COVID-19 pandemic on the mental health of the general population and health care workers.Rev Esp Quimioter. 2023;36(2):125–43. 10.37201/req/018.202336800778TorrellGPuenteDJacques AviñóCCarrasco RibellesLViolanCLopezTCharacterisation, symptom pattern and symptom clusters from a retrospective cohort of Long COVID patients in primary care in Catalonia.BMC Infect Dis. 2024;24(1):82. 10.1186/s12879-023-08954-x38225587van der Feltz-CornelisCTürkFSweetmanJKhuntiKGabbayMShepherdJPrevalence of mental health conditions and brain fog in people with long COVID: A systematic review and meta-analysis.Gen Hosp Psychiatry. 2024;88:10–22. 10.1016/j.genhosppsych.2024.02.00938447388