Lijecnicki vjesnik 2026;148(3-4)
Validacija hrvatske verzije Skale orijentacije liječnik – pacijent (PPOS)
Veronika Vlašić, Miroslav Hanževački, Jelena Rakić Matić, Gorka Vuletić, Marion Tomičić, Marko Rađa, Goranka Petriček
Sazetak
SAŽETAK Cilj istraživanja Provesti validaciju hrvatske verzije Skale orijentacije liječnik – pacijent (PPOS). Materijali i metode Korišteni upitnik PPOS sadrži osamnaest tvrdnji na kojima se procjenjuje preferira li ispitanik pristup usmjeren na pacijenta ili na bolest. Mjeri i dvije dimenzije osobi usmjerene skrbi: „dijeljenje“ (engl. sharing ) i „brižnost“ (engl. caring ). Upitnik je preveden s engleskog na hrvatski jezik koristeći metodu dvostruko slijepog prijevoda te je stvoren online anketni upitnik putem platforme REDCap. Podatci su prikupljani od studenog 2022. do siječnja 2024. godine na prigodnom uzorku liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj – članova Hrvatske liječničke komore, zaposlenika Doma zdravlja Zagreb – Zapad i Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije. Statistička obrada i analiza podataka provedena je programom IBM SPSS Statistics, verzija 21.0 na 198 ispitanika. Rezultati Rezultati su pokazali prihvatljivu razinu pouzdanosti (Cronbach α = 0,65) ukupnog rezultata upitnika PPOS, dok je pouzdanost niska za dimenzije „dijeljenje“ (α = 0,56) i „brižnost“ (α = 0,52). Konstruktna valjanost upitnika istražena je pomoću eksploratorne faktorske analize s metodom ekstrakcije analize glavnih komponenata. Prema Guttman-Kaiserovu kriteriju utvrđeno je postojanje sedam faktora pomoću kojih se objasni 60,05% varijance konstrukta koji se upitnikom mjeri. Upitnik PPOS temelji se na dvofaktorskom modelu te kada se zadaju dva faktora, onda se objasni samo 27% varijante konstrukta koji se upitnikom mjeri. Četiri od osamnaest pitanja ne slaže se s faktorom koji bi mu odgovarao po pretpostavljenoj podjeli čestica na podskale „dijeljenje“ odnosno „brižnost“. Zaključci Upitnik PPOS mogao bi se koristiti u Hrvatskoj za procjenu orijentiranosti pacijenata prema liječniku, odnosno liječnika i drugog zdravstvenog osoblja prema pacijentu. Viša razina pouzdanosti mogla bi se dobiti modifikacijom upitnika i njegovih čestica temeljenom na provedenoj faktorskoj analizi.