Nagrde, nakaze i monstrumi: povijest nazivlja rijetkih prirođenih (kongenitalnih) anomalija na stranicama Liječničkog vjesnika

Sazetak

Medicinsko nazivlje dio je složenog procesa u kojemu se ogleda jezični i društveni svjetonazor, ali i dosezi znanja o određenoj pojavi. U radu smo prikazali te aspekte na primjerima osam slučajeva rijetkih prirođenih (kongenitalnih) anomalija prikazanih u člancima Liječničkoga vjesnika u razdoblju od 1893. do 1966. godine, a koji su u Bibliografiji Liječničkog vjesnika iz 1978. svrstani u kategoriju Nakaze/Monsters. Propitali smo mijene tog nazivlja s obzirom na razvoj spoznaja o analiziranim entitetima te aktualnost nazivlja s obzirom na koncept političke korektnosti. Kao komparativni materijal u praćenju očuvanja i modifikacije analiziranoga jezičnog nazivlja koristili smo medicinske rječnike 19. i 20. stoljeća, opću i medicinsku enciklopediju te medicinske udžbenike, skripta i priručnike izdane tijekom 20. stoljeća. Istaknuto je da nazivlje koje autori rabe za rijetke kongenitalne anomalije varira od riječi „nagrda“, „nakaza“ i „monstrum“ do kroatiziranih latinskih naziva: „anomalija“, „malformacija“, „abnormalnost“ i „deformitet“ te da su se načela u sferi jezika za navedene primjere usvajala izrazito sporo. U njihov je sadržaj pritom utkano društveno naslijeđe prožeto mitovima te razvoj medicinskih spoznaja vezanih uz područje embriologije i teratologije. Očito je da uz svoje osnovno značenje analizirano nazivlje sadrži i vrijednosti koje utječu na formiranje svijesti, katkada oblikujući komunikaciju i postupke u medicinskoj praksi. Liječnički vjesnik je istaknut kao bogato izvorište svekolikih interpretativnih mogućnosti vezanih uz razvoj strukovnoga nazivlja.