Hrvatska adaptacija Upitnika za probir poremećaja glasa SIVD za rano otkrivanje glasovnih teškoća kod učiteljica

Sazetak

SAŽETAK Uvod i cilj Učiteljice su u riziku od poremećaja glasa, koji negativno utječe na profesionalnu učinkovitost te kvalitetu života. Najučinkovitiji tretmanski ishodi povezani su s ranim otkrivanjem poremećaja glasa, za što se učinkovitim pokazuju upitnici samoprocjene, poput upitnika Screening Index for Voice Disorder (SIVD). Cilj ovog rada bio je kreirati i validirati njegovu hrvatsku inačicu (SIVD-HR) te ispitati njezin potencijal za predikciju bio-psiho-socijalnih posljedica poremećaja glasa kvantificiranih već adaptiranim i validiranim upitnikom Indeks vokalnih teškoća (VHI-HR). Ispitanici i metode SIVD-HR sadrži dvanaest simptoma čija se izraženost samoprocjenjuje na Likertovoj ljestvici. Uvijek ili gotovo uvijek prisutan simptom boduje se jednim bodom, a veći broj bodova ukazuje na veći rizik poremećaja glasa. SIVD-HR je nakon informiranog pristanka ispunilo 109 učiteljica, podijeljenih u skupine s dijagnozom poremećaja glasa (VP) i bez dijagnoze poremećaja glasa (BVP) dobivene do unatrag dvije godine od vremena prikupljanja podataka. Rezultati Izraženost simptoma prosječno je procijenjena niskom, a njihov bio-psiho-socijalni utjecaj blagim, no u oba slučaja procjena VP skupine bila je značajno nepovoljnija. Barem jedan simptom (gotovo) uvijek osjeća gotovo 50% učiteljica VP skupine i tek svaka osma učiteljica BVP skupine. Korelacije SIVD-HR s dobi, stažem i dnevnim radnim opterećenjem nisu pronađene. Pokazalo se da je SIVD-HR pouzdan te da posjeduje diskriminacijsku, konvergentnu i prediktivnu valjanost. Područje ispod krivulje operativnih karakteristika od 0,672 pri granici od dva ili više bodova te osjetljivost od 46,2% i specifičnost od 84% upućuju na klinički nedostatnu točnost SIVD-HR u identifikaciji učiteljica s ranije postavljenom dijagnozom poremećaja glasa kao rizičnih i stoga na njegovu ograničenu iskoristivost. Međutim, SIVD-HR značajno i snažno predviđa izraženost bio-psiho-socijalnih posljedica vokalnih problema pa ga je uputno validirati na većem broju vokalnih profesionalaca. Zaključak Rezultati sugeriraju neosviještenost učiteljica o simptomima promjena kvalitete glasa i prihvaćanje njihovih posljedica kao otegotnih okolnosti posla, što upućuje na potrebu sustavnog obrazovanja učitelja o vokalnom zdravlju.