Lijecnicki vjesnik 2025;147(1-2)

Promjene u organizaciji rada i pružanju zdravstvene skrbi pacijentima u obiteljskoj medicini u Hrvatskoj za vrijeme pandemije COVID-19: rezultati presječne studije PRICOV-19

Zlata Ožvačić Adžić, Venija Cerovečki, Goranka Petriček, Miroslav Hanževački, Anja Gačina Jazvić, Ino Kermc, Barbara Tomić, Nataša Buljan, Milan Milošević, Esther Van Poel, Sara Willems

Sazetak

SAŽETAK Cilj opisati organizaciju zdravstvene skrbi u ordinacijama obiteljske medicine (OM) u Republici Hrvatskoj (RH) za vrijeme pandemije COVID-19 iz perspektive dimenzija kvalitete skrbi (sigurnost, učinkovitost, usmjerenost osobi, pravičnost, pravovremenost i efikasnost). Utvrditi oblike suradnje zdravstvenih djelatnika u ordinacijama OM te ispitati postojanje razlika u pogledu kvalitete skrbi i suradnje zdravstvenih djelatnika s obzirom na smještaj ordinacija. Ispitanici i metode Istraživanje je provedeno kao dio međunarodnog presječnog istraživanja PRICOV-19. Podatci su prikupljani anonimnim online anketnim upitnikom na prigodnom uzorku ispitanika obiteljskih liječnika (N=1270) u razdoblju od ožujka do lipnja 2021. godine. U radu je analiziran dio upitnika koji se odnosio na karakteristike liječnika i ordinacije, pokazatelje kvalitete skrbi i suradnju zdravstvenih djelatnika. Rezultati su prikazani parametrima deskriptivne statistike, uz primjenu hi-kvadrat testa za testiranje razlika. Rezultati Od 1270 upitnika, 148 je uključeno u statističku obradu (stopa odgovora 11,7%). Ordinacije OM organizirale su rad naručivanjem pacijenata te provodile trijažu prije ulaska pacijenata u ordinaciju (98,4%), primjenjujući protokole (97,3%) te uz podršku liječnika u situaciji kada je ne-liječničko osoblje provodilo trijažu (100,0%). Ograničenja vezana uz prostor ili infrastrukturu ordinacije te potrebu prilagodbe prostora u budućnosti navelo je 67,6% odnosno 71,0% ordinacija. Većina ordinacija (66,1%) aktivno je kontaktirala vulnerabilne skupine pacijenata. Obiteljski liječnici u ruralnom području češće su aktivno kontaktirali pacijente koji bi mogli odgoditi zdravstvenu skrb (P=0,028). Od 9,6% do 28,2% ordinacija zabilježilo je neki oblik neželjenog događaja povezan s odgađanjem skrbi za pacijente. U slučaju bolesti osoblja, 69,4% ordinacija je moglo računati na pomoć susjednih ordinacija. Zaključak Ordinacije obiteljske medicine u RH učinile su značajne organizacijske prilagodbe kako bi osigurale pružanje kvalitetne zdravstvene skrbi za vrijeme pandemije COVID-19. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se unaprijedile spoznaje o tome koja obilježja prakse i zdravstvenog sustava doprinose poboljšanju kvalitete zdravstvene skrbi u uvjetima pandemije zarazne bolesti u OM.

PDF