UTJECAJ FIBRINOLITIČKE I HEPARINSKE TERAPIJE U AKUTNOM INFARKTU MIOKARDA NA GASTROINTESTINALNO KRVARENJE KOD ASIMPTOMATSKIH ULKUSNIH BOLESNIKA

Sazetak

Sažetak. Svrha rada: utvrditi učestalost hematemeze i melene (H/M) kod asimptomatskih ulkusnih bolesnika kao komplikacije fibrinolitičke i heparinske terapije u akutnom infarktu miokarda sa ST-elevacijom (STEMI). Metode: bolesnici sa STEMI-em su prema terapiji heparinom ili streptokinazom bili podijeljeni u dvije skupine, a svaka je skupina imala ispitivanu podskupinu s asimptomatskim ulkusnim bolesnicima i kontrolnu podskupinu s bolesnicima bez ulkusne bolesti. Rezultati: kod heparinske terapije nije bilo značajnijeg povećanja H/M u bolesnika s ulkusnom bolesti i bez nje (3,4 vs 2,8%, n.s.), a isto tako ni kod fibrinolitičke terapije (5,9 vs 6,8%, n.s.). Fibrinolitička terapija uzrokuje više H/M u odnosu na heparinsku terapiju kod ulkusnih bolesnika (5,9 vs 3,4%; 2=6,389; p=0,011), ali i bolesnika bez ulkusne bolesti (6,8 vs 2,8%; 2=6,16; p=0,013). Kod bolesnika s H/M bilo je nesignifikantno više žena (42,4% vs 57,6%, n.s.). Zaključak: asimptomatski ulkusni bolesnici mogu dobivati fibrinolitičku i heparinsku terapiju u liječenju STEMI-a bez značajnijeg rizika od pojave H/M u odnosu na bolesnike bez ulkusne bolesti.