OSVRT NA NACIONALNI KONSENZUS O DIJAGNOSTICI I LIJEČENJU DEBLJINE

Sazetak

Sažetak. Debljina je kronična endokrino-metabolička bolest multifaktorijske etiologije i poligenetske osnove, koja složenim patofiziološkim mehanizmima uzokuje nastanak brojnih komplikacija. Masno tkivo je žlijezda koja intenzivno »komunicira« s cijelim organizmom. Ono izlučuje adipokine koji imaju autokrino, parakrino i endokrino djelovanje, a čija je sinteza, izlučivanje u krv i djelovanje na ciljnim tkivima i organima u debljini poremećeno, što za posljedicu ima razvoj komplikacija na svim organskim sustavima. Pandemijski razmjeri debljine i prekomjerne tjelesne težine su toliki, da u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju tek manji dio stanovništva ima normalnu tjelesnu težinu. U Hrvatskoj svaki peti stanovnik je debeo, a ukupno oko 2/3 muškaraca i nešto više od polovine žena imaju tjelesnu težinu veću od normalne. Rizik od smrti raste već nakon BMI >25 kg/m2, a u debelih osoba je povećan 1.5–2 puta, dok je u osoba s morbidnom debljinom (BMI >40 kg/m2) očekivano trajanje života kraće 5–15 godina. Liječenje debljine je dugotrajno i zahtijeva multidisciplinaran pristup i uključivanje specijalista različitih struka. U Opatiji je u organizaciji Hrvatskog društva za debljinu od 4. do 6. 4. 2008. održan III. hrvatski kongres o debljini s međunarodnim sudjelovanjem. Raspravljalo se o epidemiologiji i dijagnostici debljine, patofiziološkim mehanizmima, komplikacijama, smrtnosti i liječenju, a predstavljen je i Nacionalni program za zaustavljanje epidemije debljine. Na kraju Kongresa usvojen je III. nacionalni konsenzus o dijagnostici i liječenju debljine u kojem su učinjene manje izmjene u odnosu na prethodni konsenzus iz 2006. godine. Nove preporuke o liječenju debljine više su prilagođene individualnim potrebama i mogućnostima bolesnika od prethodnih, a s ciljem povećanja uspješnosti liječenja.