RAZINE NATRIJA U VODAMA DALMACIJE TIJEKOM 2003. GODINE

Sazetak

Cilj je rada istražiti razine natrija u izvorskim, površinskim i podzemnim vodama Dalmacije tijekom 2003. godine. Natrij je izračunan iz razlike koeficijenata K1 (odnos zbroja klorida, sulfata i karbonatne tvrdoće) i K2 (odnos nekarbonatne i karbonatne tvrdoće) i karbonatne tvrdoće. Koncentracije natrija izražene medijanom kretale su se u izvorskim vodama od 1,8 do 17,6 mg/L Na, u površinskim vodama od 1,0 do 502 mg/L Na i u podzemnim vodama od 11,1 do 124,3 mg/L Na. U izvorskim su vodama koncentracije natrija varirale od 32% do 217%, u površinskim vodama od 40% do 159% i u podzemnim vodama od 77,3% do 180%. Prema koeficijentu korozivnosti K1, 83% izvorskih voda svrstava se u nekorozivne vode (K1 manji od 0,2), a 17% u slabo korozivne (K1 od 0,2 do 0,65); 84% površinskih voda svrstava se u nekorozivne vode, a 16% u vrlo korozivne (K1 veći od 0,65). Sve istražene podzemne vode vrlo su korozivne. Od ukupno ispitanih šezdeset voda, 64% svrstava se u hipotenzivne, 20% u normotenzivne, a 16% u hipertenzivne vode. Pitku vodu definirali smo kao hipotenzivnu (<10 mg/L Na), normotenzivnu (od 11 do 20 mg/L Na) i hipertenzivnu (>20 mg/L Na) tako što smo koncentraciju natrija povezivali projektivno s pojmom arterijskog tlaka, znajući da povećana koncentracija natrija u krvi povećava krvni tlak. S informatičkog stajališta zdravstvene podatke treba svrstati u baze podataka koje mogu poslužiti kao metodološko polazište za proučavanje utjecaja natrija na ljudsko zdravlje. Zato bi epidemiološke rasprave trebale povezati različite razine natrija u pitkoj vodi s drugim čimbenicima koji utječu na ljudsko zdravlje.