LIJEČENJE I KONTROLA ARTERIJSKE HIPERTENZIJE U HRVATSKOJ. BEL-AH ISTRAŽIVANJE

Sazetak

Nedovoljna kontrola arterijskoga tlaka (AT) jedan je od bitnih razloga nepostignutog smanjivanja kardiovaskularnog (KV) pobola i smrtnosti. Cilj ovog rada je analizirati postignutu kontrolu AT u ordinacijama opće i obiteljske medicine u četiri najveća hrvatska grada. U istraživanje je uključeno 412 liječnika te 7031 bolesnik srednje dobi 62,9±1,5 godina. Srednje vrijednosti sistoličkog AT bile su 162,9±16,8 mm Hg, a dijastoličkog AT 95,6±9,9 mm Hg. Ne postoji statistički značajna razlika u visini ni sistoličkog (p=0,173) ni dijastoličkog tlaka (p=0,561) između muškaraca (m) i žena (ž). U cijeloj skupini kontrola arterijske hipertenzije (AH) postignuta je u 8% bolesnika. No, čak je 44,5% liječnika i 72% bolesnika zadovoljno postignutom kontrolom AT. Veći postotak muških hipertoničara od ženskih zadovoljan je ostvarenim vrijednostima (81,9%:66,9%). ITM (indeks tjelesne mase) <25 registriran je u 22,9% hipertoničara i uočena je statistički značajna razlika u ITM između muškaraca i žena (2=56,769, p<0,001). Registrirana je statistički značajna razlika u AH s obzirom na ITM i u muškaraca i u žena (m 2 =46,339, p<0,001; ž 2=45,992, p=0,024). S povećanjem ITM povećava se udio teške i umjerene AH, a smanjuje udio bolesnika s blagom AH i kontroliranim AT. ITM je povezan s brojem propisanih lijekova, pa tako bolesnici s ITM<25 u prosjeku dobivaju manje lijekova od bolesnika s ITM > 30 (1,4:1,6, p=0,001). Kontrola AH u Hrvatskoj je i prema ovom istraživanju vrlo loša. Na tako loš ishod, osim pretilosti koja snažno determinira težinu AH i kontrolu u oba spola, utječe i nedovoljna svijest bolesnika, ali i liječnika o potrebi strožeg snižavanja AT. Ovi rezultati upućuju na potrebu intenzivnije edukacije cijele naše populacije.