Lijecnicki vjesnik 2004;126(5-6)
DIJAGNOSTIČKI REZULTATI DUPLEKS ULTRASONOGRAFIJE ARTERIJE KAROTIS U PRIVATNIM ORDINACIJAMA GRADA ZAGREBA
ANDRIJA HEBRANG, TOMISLAV MAČEK, DRAGO JANUŠ, Vinko Vidjak, ZORAN BRNIĆ, ANTE GRGA, MIRKO ŠRLIJA, DUBRAVKO HLEVNJAK
Sazetak
U radu se ispituje dijagnostička vrijednost dupleks ultrasonografije (DU) arterije karotis u bolesnika s cerebrovaskularnom insuficijencijom izvedene u dijelu privatnih liječničkih ordinacija grada Zagreba. Istraživanje je provedeno na svim pacijentima koji su u trogodišnjem razdoblju upućeni na digitalnu suptrakcijsku angiografiju (DSA) moždanih arterija, a prethodno su u procesu obrade podvrgnuti DU pregledu istih arterija u jednoj od privatnih ordinacija (ukupno 12 ordinacija). U tom razdoblju je na DSA upućeno 127 bolesnika (100 muških i 27 žena, dob 28–79 godina, srednja dob 62 godine života) na temelju DU izvedenog u privatnim ordinacijama. Pacijenti koji su DU imali u ostalim (neprivatnim) ordinacijama nisu predmet ovog istraživanja. Metoda ispitivanja je usporedba nalaza DU s nalazima DSA kao metode zlatnog standarda. Istraživanje su prospektivno obavila tri radiologa, koji prije izvođenja DSA nisu znali prethodni nalaz DU. Analizirani su patološki nalazi supraaortalnih arterija s posebnim osvrtom na značajne stenoze (70%–99%) ekstrakranijalnog dijela arterije karotis, obliteraciju i ulcerirane plakove. Rezultati pokazuju da je u otkrivanju značajnih stenoza arterije karotis koje su indikacija za kirurški zahvat ili PTA (stenoze od 70% do 99%) DU imao osjetljivost od samo 63%, specifičnost 79%, pozitivnu prediktivnu vrijednost 60% a negativnu prediktivnu vrijednost 81%. U razlikovanju obliteracije a. karotis interne od suptotalne stenoze DSA je prikazala 18 obliteracija, a DU 20, od čega je bilo 9 lažno pozitivnih nalaza i 7 lažno negativnih (osjetljivost 36%). Ulceraciju plaka DU je dijagnosticirao samo u 3 od 37 bolesnika, uz dva lažno pozitivna i 36 lažno negativnih nalaza. Dobiveni rezultati metodu DU primijenjenu u 12 ispitivanih privatnih ordinacija čine dijagnostički nepouzdanom, a cijenu izvođenja neopravdanim troškom. Moguće uzroke treba tražiti u nedovoljnoj edukaciji i manjkavoj regulaciji uvjeta pod kojima se može obavljati DU dijagnostika moždanih arterija